Etniciteti širom svijeta (beta)

Zapadnu regiju Britanskih otoka nastavaju narodi koji porijeklo vuku od šest keltskih nacija, od kojih su se tri naselile na području koje je kasnije postalo Irska, Škotska i Wales (preostale tri su bile u Bretanji, Cornwallu i otoku Man). Svaka od ove tri nacije kontinuirano je govorila neki oblik svog izvornog keltskog dijalekta. Irci, prvi narod koji se naselio u Irskoj prije otprilike 9.000 godina, dijele naslijeđe, kulturu i jezik (keltski). Bili su organizirani u klanove ili rodove. Škoti su jednako poznati po klanovima, ali od Srednjeg vijeka čine jedinstvenu naciju sastavljenu od Pikta, Kelta i Britona. Tako da sjeverno stanovništvo govori jednu verziju keltskog, dok oni na jugu govore ono što je postalo škotski. Njihovi susjedi Velšani su ime dobili prema germanskom nazivu “walhaz,” što znači “stranac” - jezik Walesa je nazvan prema tome velški. To područje su osvojili anglo-normanski osvajači u Srednjem vijeku, a engleska kolonizacija u 16. i 17. stoljeću potpuno je promijenila etnički sastav Britanskih otoka uvodeći engleski etnicitet. Ljudi se na svakom od ovih područja jako ponose svojim neovisnim etničkim porijeklom i kulturom - od podijele obitelji na klanove do posebnih alkoholnih pića (Wales ima više englesku gastronomiju). Različiti etniciteti na tako malom prostoru su doveli do zanimljivih rodoslovnih otkrića, a tajnovite veze se još trebaju otkriti - i usprkos svim tim različitim naslijeđima, skoro svi tamo sada govore engleski.